Je li posrijedi prijevara s tretiranjem komaraca u poplavljenoj Posavini 2014. godine?

Članak je napisan 14. kolovoza 2014. godine.

Je li posrijedi prijevara vezana za kontrolu odraslih komaraca u poplavljenoj Posavini (RH i BiH)

Komarci su prije tri godine, kada su prvi puta u RH oboljeli ljudi od groznice Zapanog Nila, prerasli od molestirajućeg u javnozdravstveni problem. Također, 2010. godine je prvi puta jedan njemački turista obolio od Dengue (Denga) groznice na otoku Pelješcu. Do sada sam dva puta pisao pisma ministrima zdravlja, turizma i poljoprivrede u Vladama RH te županima jadranskih županija 2006. i 2009. godine ukazujući na moguće teške posljedice, posebno na zdravlje ljudi i na turizam, ako se ove bolesti iz susjednih zemalja prenesu u Hrvatsku, a vezano za nepostojanje bilo kakvog sustavnog oblika niti kontrole (struka), niti primjerene tehnologije u kontroli komaraca. Potom sam poslao članak za simpozij o mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije koji je održan u Splitu 2013. godine u kojemu navodim da RH nije u mogućnosti reagirati na najezdu komaraca i provoditi preventivne ili protuepidemijske mjere na većim površinama u nekoj kriznoj situaciji jer nema ljudi, organizaciju niti opremu. Recenzenti su htjeli da izmijenim najvažnije dijelove članka (članak je na kraju ovoga teksta) koji upravo ukazuje na nespremnost cijelog sustava kontrole komaraca. Kako bi izmjenama članak posao bezvrijedan, izmjene nisam htio napraviti i na kraju sam odustao od prezentacije na spomenutom simpoziju. Godinu dana kasnije, kada je došlo do poplave u Posavini, pokazalo se da sam bio u pravu, nažalost.

Ovo pišem kao uvod kako biste dobili kratki uvid u neku kronologiju iz koje se može vidjeti da se jednostavno ne dopušta osobama izvan nekog kruga trenutno odgovornih osoba na svim razinama vlasti da svojim prijedlozima spriječe moguće velike štetne posljedice nepravodobno poduzetih preventivnih mjera .

Današnja moderna ili suvremena kontrola komaraca je utemeljena na „Integralnom programu kontrole komaraca“ (Integrated Mosquito Management Program (IMMP)). Takvi programi postoje u Europi, a u Njemačkoj je pod vodstvom KABS-a dostigla svjetski vrhunac, odnosno rezultat. Program je uspješan jer:

1.      struka (koja radi isključivo na komarcima i istinski vodi cijeli sustav kontrole) vodi;

2.      monitoring i nadzire provođenja tretiranja komaraca te ima isključivu odgovornost za rezultat;

3.      politika isključivo osigurava dovoljnu količinu novaca i ne miješa se u monitoring, ali traži rezultat;

4.      je jedini model kontrole komaraca kontrola ličinki komaraca;

5.      postoji stalna edukacija u struci, redovito elaboriranje dosada učinjenog i pravodobna priprema za slijedeću aktivnost;

6.      jer je u kontrolu aktivno uključen svaki stanovnik na području koje se kontrolira;

7.      jer se primjennjuje ekološki i zdravstveno najprihvatljiviji modela kontrole komaraca što je ujedno i financijski najisplativiji obzirom da je postavljen cilj;

8.      je cilj nemati (imati 0) komaraca.

Stanje u RH

1.      kontrolu komaraca određuju političari i na nju bitno utječu obzirom na vrlo vjerojatno namještene natječaje;

2.      struka im služi samo za pokriće;

3.      struka nije niti sposobna za kvalitetni rezultat jer nije zainteresirana;

4.      nema dovoljno novca niti je novac na vrijeme osiguran, najprije kao posljedica natječaja, zbog nepostojanja strategije kontrole;

5.      natječaji za izvoditelja kontrole se kasno raspisuju, a u natječajima ne postoje osnovni elementi o kvaliteti provođenja kontrole komaraca, izvedbenog plana, prekratkog roka ugovaranja kontrole,….

6.      postavlja se monitoring i kontrola samo iz obzira i glumljenja nekakvog stručnog nadzora i pokrića za loš rezultat;

7.      koristi se prastari model kontrole odraslih komaraca koji je ekološki i zdravstveno neprihvatljiv (kancerogeni spojevi, neselektivno djelovanje na okoliš,…), financijski je preskup, a ne daje nikakav rezultat osim kratkotrajnog (nekoliko sati ili jedan dan);

8.      provoditelji kontrole samostalno provode kontrolu komaraca jer jednostavno onaj tko bi ih kontrolirao ne zna osnovne elemente po kojima bi ih kontrolirao niti se to od njih traži;

9.      cilj od 15 komaraca u 15 minuta omogućuje prikrivanje nesposobnosti, nestručnosti i neznanja svih uključenih u akciju i prikriva stvarni cilj: političarima da pokažu da nešto rade, a izvoditelji da za malo muke dođu do velikih novaca bez da netko traži rezultat;

10.  način na koji se provodi tretman odraslih komaraca vrlo vjerojatno je prijevara.

S takvom polaznom osnovnom se godinama provodi kontrola u Osijeku, a ove godine i u Posavini iz sada objašnjenog razloga.

Što je s tretmanom odraslih komaraca u Posavini:

1.         Kontrola je provedena avionima koji imaju atomizere Micron AU5000 koji ne mogu proizvesti kapljice veličine između 20 i 30 mikrona. To je lako provjerljivo, a najjednostavnije vidjeti priručnik o tom uređaju („Manual AU5000“, http://www.microngroup.com/files/au5000_web_handbook_iss_13.pdf);

2.         Izvoditelji tretmana u Posavini su znali i morali su znati s kakvom tehnikom raspolažu avioni kada su dobili i proveli posao kontrole komaraca u Posavini kao nositelji posla;

3.         Gospodin Vlašić iz Air Tractor d.o.o Osijek na Osječkoj ili Slavonskoj TV javno govori kako njegovi avioni imaju odgovarajući opremu za tretiranje komaraca, što nije točno jer spomenuti atomizeri ne mogu zadovoljiti potrebne specifičnosti za uspješan tretman komaraca. Nakon mojega dopisa gradonačelniku Osijeka, gospodinu Vrkiću, prema trenutnim informacijama s kojima raspolažem, gradonačelnik Vrkić nije platio tretman iz zraka ULV metodom. Ne znam točno zbog čega, ali za pretpostaviti je da rezultat nije bio zadovoljavajući, što se znalo unaprijed;

4.         Tretiranje komaraca u poplavljenoj Posavini (RH i BiH) iz zraka provodi se krajem svibnja i početkom lipnja 2014. godine atomizerima s kojima se ne može uopće postići potrebna veličina kapljice;

5.         28. svibnja 2014. godine oko 8 sati ujutro šaljem mail i fax i gradonačelniku Osijeka gospodinu Vrkiću i pomoćniku ministra zdravlja, tadašnjem Ivi Afriću da avionima ne provode tretman komaraca jer bi to bila prijevara. Nemam nikakav odgovor, a na vjestima vidim avione kako provode tretman iznad poplavljene Posavine, pa i one s druge strane Save;

6.         Kontrolu tretiranja komaraca provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Postavlja se pitanje koja je osoba zadužena za kontrolu, što se kontrolira, poznaju li kontrolori način na koji se radi tretman komaraca, jesu li pregledali opremu na avionima i dokumentaciju o atomizerima vezanu za veličinu kapljice koju ti atomizeri mogu stvoriti i slično;

7.         Tko je odredio količinu insekticida po ha? Tko je odredio u kojoj se količini insekticid miješa s naftom i kolika količina smjese insekticida i nafte se koristi po ha?

8.         Tretiranje odraslih komaraca sa zemlje je također moguća prijevara koja se provodi već godinama mimo pravila struke korištenjem swing-fog uređaja metodom poznatom kao zadimljavanje, a točnog naziva toplo zamagljivanje, najvjerojatnije  na način da se izvadi sapnica za dovod insekticida čime se višestruko povećava potrošnja insekticida u jedinici vremena uz istodobno smanjenje količine nafte. Posljedica toga je da s jednim uređajem za toplo zamagljivanje u jedinici vremena mogu „istretirati“ višestruko veće površine. A to ne bi trebalo biti teško provjeriti;

9.         Ministar Varga izjavljuje da je tretiranje komaraca koštalo oko 22 miliona kuna (ne znam je li taj iznos za Posavinu RH i BiH ili samo za RH). Također ne znam je li taj iznos plaćen ili ne. Kada sam to čuo od ministra, poslao sam 11. srpnja 2014. godine u 15,09 sati mail novoj pomoćnici ministra zdravlja, Zorić Nataši koja je naslijedila Ivu Afrića i imam prepisku u kojoj ona odgovara da će dopis poslati na Povjerenstvo (ne znam točno koje) na odlučivanje o plaćanju;

10.     Tretman  je proveden, a kako se moglo predvidjeti, komarci su ostali. Taj se novac (ukoliko je plaćen) mogao potrošiti na nešto drugo.

Dakle, kako se možda varalo u Posavini:

1.         atomizeri za ULV (ultra low volume) na avionima nisu mogli stvoriti dovoljno male kapljice pa je cijeli tretman unaprijed propao. Pitanje je i vremena (koji dio dana) kada se tretman provodio;

2.         tretiranje toplim zamagljivanjem (zadimljavanjem) sa zemlje je vrlo vjerojatno provedeno bez sapnice (izvađena) čime se omogućila veća potrošnja insekticida u jedinici vremena. Učinkovitost pojedinog uređaja je moguće doznati iz specifikacije svakog uređaja, tzv. swingfog). Nije isto niti financijski niti po učinkovitosti u jedinici vremena potrošiti 0,5 L/ha ili 5 L/ha. Ukoliko trošite manje smjese po hektaru, tada možete obraditi više hektara u jedinici vremena. Rezultat je lošiji, ali je zarada veća.

3.         Tko je bio u kontroli, kada je i što kontrolirao (veličinu kapljica, atomizer, potrošnju po hektaru…) i tko je odobrio ovakvu kontrolu komaraca?

prof. dr. sc. Josip Milas, prim. dr. med.

spec. epidemiolog

U NASTAVKU JE SPOMENUTI ČLANAK O SPREMNOSTI STRUKE U RH DA ODGOVORI NA KRIZNU SITUACIJU.

Naslov rada:

Protuepidemijska kontrola komaraca zbog vrućice Zapadnog Nila u Slavoniji 2012. godine i procjena ugroze od ove bolesti u Hrvatskoj

Anti-Epidemic Mosquito Control Measures Due to West Nile Fever in Slavonia in 2012 and an Assessment of the Threat of This Disease in Croatia.

  

Autor:

Josip Milas

Sažetak

Cilj ovoga rada je prikazati način provedbe protuepidemijskih mjera u Slavoniji zbog pojave uzročnika vrućice Zapadnog Nila u Slavoniji (WNV), operativne probleme provođenja kontrole i procjenu ugroze od ove bolesti u RH. U Slavoniji je u nekoliko naselja od uzročnika vrućice Zapadnog nila početkom rujna 2012. godine oboljelo nekoliko osoba. Ministarstvo zdravlja je rješenjem sanitarne inspekcije naredilo Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije (OBŽ) poduzimanje larvicidnog tretmana po načelu „od vrata do vrata“ i adulticidnog ULV tretman iz zraka koje treba biti provedeno u mjestima iz kojih su oboljeli. Tretman je proveden od 18 – 29 rujna 2012. Osim u OBŽ na razini RH ne postoji niti jedan strateški dokument za slučaj pojave niti jedne bolesti koje prenose komarci kao niti operativni dokument u RH kako i s čim provodi ne samo protuepidemijske nego i preventivne mjere sprečavanja ovih i sličnih bolesti. Obuhvaćeno je 2108 objekata larvicidnim i 2900 ha ULV tretmanom. Za larvicidni tretman je korišten biološki preparat na bazi Bacillus thuringiensis israelensis (VectoBac WDG), a za ULV tretman korišten je deltametrina (Aqua K-Othrine). Larvicidni tretman je proveden jedanput, a adulticidni dva puta nad istim naseljem u razmaku od tri dana. Ličinke su pronađene u 5-20% domaćinstava. U Budimcima je pronađen najveći broj domaćinstava gdje je u različitim vodenim površinama pronađen najveći broj ličinki. Nakon provedenih tretmana u postavljenim CDC klopkama nigdje nisu pronađeni odrasli komarci osim jednog u Budimcima. Sve potrebne protuepidemijske mjere koje je bilo moguće primijeniti provedene su učinkovito i brzo. Postavljeni su standardi za operativno provođenje larvicidnog i ULV tretmana iz zraka po prvi puta u RH koji su dali zadovoljavajuće rezultate. Budući da je bio kraj rujna i premda su temperature bile visoke, učinkovitost ULV standarda za tretiranje iz zraka bi trebalo potvrditi i modificirati u vrijeme velikih najezdi. Primjeri iz drugih zemalja te dokazana zaraza u konja vrlo jasno ukazuju da veliku vjerojatnosti pojave ove bolesti u RH, i to u puno većem obimu. Danas RH nije spremna za taj izazov.

Abstract

The objective of this paper is to show the manner of implementation of anti-epidemic measures in Slavonia due to emergence of West Nile fever (WNV), operational problems in the implementation of mosquito control and the level of threat of this disease in Croatia. In early September 2012, couple people in Slavonia were infected by WNV. In its decision, the Sanitary Inspection of the Ministry of Health had ordered the Institute of Public Health in the Osijek-Baranya County (OBC) to perform both larvicide treatment according to the door-to-door principle and aerial ULV adulticide treatment. These measures were to be carried out in the patients’ place of residence. The treatments were carried out from 18 to 29 September 2012. Except the OBC, there is no strategic document at the national level, which might be of great help in case of an outbreak of any disease transmitted by mosquitoes nor is there any operational document in Croatia, which could indicate how to undertake and what to use to implement not only anti-epidemic but also preventive measures to combat these and similar diseases. The treatment of larvae included 2108 facilities while the ULV treatment of adult mosquitoes covered an area of 2,900 ha. A biological insecticide prepared based on Bacillus thuringiensis israelensis (VectoBac WDG) was administered for the larvicide treatment whereas deltamethrin (K-Aqua Othrine) was applied in the ULV treatment. The larvicide treatment was carried out once and the adulticide treatment twice over the same village within a time span of three days. Larvae were found in 5-20% of households. As far as the households of the village of Budimci are concerned, a large number of larvae were found in various bodies of water. After the completion of the treatments, the CDC traps involved no adult mosquitoes, except one adult mosquito caught in Budimci. All the possible necessary anti-epidemic control measures were implemented efficiently and quickly. Moreover, standards for operational implementation of larvicide and ULV aerial treatment were set for the first time in Croatia on that occasion. These standards have fully justified their application. Despite the fact that it was the end of September and the temperatures were high, the effectiveness of this standard for ULV aerial treatment should still be verified and modified when it comes to a great invasion. Examples from other countries and a confirmed horse infection clearly prove that the probability of occurrence of this disease in the Republic of Croatia is high and the outbreak might have much larger proportions. Today, Croatia is not ready to deal with this challenge.

Ključne riječi

larvicidni tretman „od vrata do vrata“, adulticidni tretman, ULV tretman iz zraka, komarci, vrućica Zapadnog Nila, WNV, Slavonija, Hrvatska, protuepidemijske mjere

Key words

door-to-door larvicide treatment, adulticide treatment, aerial ULV treatment, mosquitoes, West Nile fever, WNV, Slavonia, Croatia, anti-epidemic measures

Uvod

Uzročnik vrućice Zapadnog Nila (WNV) se u zadnjih 30-tak godina proširio Europom, a posebno u zemljama Mediterana izazvavši veće ili manje epidemije u konja i ljudi.⁽¹⁾ Različiti okolišni čimbenici koji povećavaju populaciju različitih vrsta komaraca su posljedica prirodnih događaja (plavljenje prirodnih poplavnih područja), a u zadnje vrijeme sve više i češće i ljudskog djelovanja (promjena klime, navodnjavanje, umjetna jezera, kanalizacija, različiti nekvalitetno zbrinuti otpad, fontane i slično) koji su doveli ili će dovesti do pojave različitih bolesti koje oni prenose^.(2,3) Seroepizotiološka studija provedena na konjima i govedima tijekom 2010-2011 godine nedvojbeno je dokazala da na ovom području, vjerojatno već neko vrijeme kruži uzročnik vrućice Zapadnog Nila. Ta je studija nedvosmisleno pretkazala da je samo pitanje trenutka kada će se na području Slavonije ovaj uzročnik pojaviti i među ljudima.⁽⁴⁾ Prateći što se događa u okruženju, Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije (ZZJZ Osijek) je zajedno sa Zavodom za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2008. godine napisali i predali u Osječko-baranjsku županiju dokument naslova „Strategija kontrole komaraca u Osječko-baranjskoj županiji“ s ciljem da se pokrenu institucije vlasti kako bi se preventivnim mjerama spriječila pojava ove (ali i drugih sličnih) bolesti. Nažalost, jedino grad Osijek godinama kontinuirano osigurava financijska sredstva i provodi različite oblike preventivnih mjera u borbi protiv komaraca.⁽⁵⁾ Pojava oboljelih od WNV u Slavoniji u rujnu 2012. godine pokrenula je, po nalogu Ministarstva zdravlja i rješenjem Sanitarne inspekcije hitno provođenje protuepidemijskih mjera. ZZJZ Osijek ih je u cijelosti proveo.

Cilj ovoga rada je prikazati tijek i način provedbe protuepidemijskih mjera te pokušati predvidjeti budući tijek događaja.

Materijal i metoda

Naređene protuepidemijske mjere su podrazumijevale larvicidni i adulticidni tretman u mjestima u kojima je bilo oboljelih osoba: Vukovar, Nijemci, Budimci, Belišće i Kuševac. Larvicidni tretman je proveden po metodi „od vrata do vrata“ korištenjem biološkog insekticida na bazi Bacillus thuringiensis israelensis (VectoBac WDG). Tretman su proveli djelatnici ZZJZ Osijek u ekipama od po dvije osobe koristeći se vodenom otopinom biološkog insekticida ili prahom i vodeći točnu evidenciju učinjenog. Količina potrošenog biološkog insekticida po domaćinstvu ovisila je o procjeni izvoditelja na licu mjesta. Za tretiranje odraslih komaraca izabrana je ULV metoda iz zraka i deltametrina (Aqua K-Othrine) kao najprikladniji insekticid koji se miješa s vodom u koncentraciji od 0,8g/ha, odnosno 0,5 L/ha vodene otopine. Za ULV tretiranje je po prvi puta korišten helikopter s ULV atomizerima električno pokretanim s rotacijom od 14,000 okretaja u minuti. ULV tretman je izabran zbog niže cijene tretmana i drugih prednosti  u odnosu na toplo zamagljivanje.

Za monitoring je određen Zavod za biologiju čije je zadatak odrediti površine za ULV tretman iz zraka te CDC zamkama izmjeriti brojnost populacije komaraca prije i nakon obavljenog tretmana.

Rezultati

Dan nakon stupanja na snagu rješenja Sanitarne inspekcije ZZJZ Osijek je započeo s larvicidnom kontrolom komarca, a dva dana kasnije i s ULV tretmanom (tablica 1).

Tablica 1. Dinamika tretmana naselja u kojima je bilo oboljelih od groznice Zapadnog Nila

Table 1. Dynamics of measures carried out in the patients’ place of residence

Datum Date	Larvicidni tretman - Larvicide treatment		ULV tretman - ULV treatment
	Mjesto Settlement	Broj objekata  Number of objects	Mjesto Settlement	Površina Surface (ha)
18.09.2012	Budimci	243
19.09.2012	Nijemci	213
20.09.2012	Nijemci	235	Vukovar	320
21.09.2012	Belišće	443	Nijemci	310
22.09.2012	Belišće	405	Belišće	490
23.09.2012			Budimci	220
24.09.2012	Belišće	349	Vukovar Nijemci	320 310
25.09.2012			Budimci Belišće	220 100
26.09.2012			Belišće	390
27.09.2012
28.09.2012	Kuševac	102	Kuševac	220
29.09.2012	Kuševac	118
Ukupno - Total:		2108		2900

U svim naseljima u kojima je proveden tretman pronađene su vodene površine u kojima su pronađene ličinke (tablica 2). Najgora je situacija u selu Budimci u kojemu je pronađeno najviše kućanstava s ličinkama komaraca, posebno često u otvorenim crnim jamama (kako ih se naziva septičkim jamama), dugačkim jarcima za odvod otpadne vode iz staje i svinjaca, zapuštenim bazenima i slično. U drugim je mjestima komunalna higijena bila na bitno višoj razini. Tijekom tretiranja grada Belišća zapažen je i puno veći broj odraslih komaraca u odnosu na ostala naselja, posebno u neposrednoj okolini obiteljske kuće oboljele iz tog mjesta. U njenoj okolici je bilo dosta kućanstava koji su imali fontane, ali u njima u tom trenutku nije bilo ličinki.

Tablica 2. Udio kućanstava s pronađenim ličinkama

Table 2. Proportion of households with found larvae

Naselje Settlement	Broj objekata Number of objects	Broj pozitivnih nalaza Number of positive findings	% pozitivnih nalaza % of positive findings
Budimci	243	48	19,8
Nijemci	448	48	10,7
Belišće	1197	68	5,7
Kuševac	220	20	9,1
Ukupno (Total)	2108	184	8,7

Iz tablice 3 je vidljivo da je mala populacija komaraca zabilježena u naseljima u kojima je bilo oboljelih ljudi. Značajno je više komaraca je bilo u Belišću. Nakon provedene obje vrste tretmana i naknadne kontrole uspješnosti u CDC zamkama nije uhvaćen niti jedan komarac, osim jednog u Budimcima. Vremenske prilike u prvoj polovici listopada, dakle nakon provedene protuepidemijske kontrole bile su i dalje visoke i pogodne za aktivnost komaraca.

Tablica 3. Brojnost komaraca prije i nakon tretmana

Table 3. The number of mosquitoes before and after treatment

Naselje Settlement	Broj komaraca prije tretmana Number of mosquitoes before treatment	Broj komaraca poslije tretmana Number of mosquitoes after treatment
Vukovar	4	0
Belišće	12	0
Nijemci	0	0
Budimci	4	1
Kuševac	3	0

Kako bi se procijenila potencijalna moć svih ovlaštenih poduzeća u RH u slučaju potrebe provođenja hitnih protuepidemijskih mjera napravljen je popis ovlaštenih DDD izvoditelja, dostupan je na http://www.huddd.hr/javnozdravstvo.html . Također je u RH dostupan uvid u opremu i uređaje koje postoje u ovlaštenim pravnim osobama, http://www.huddd.hr/Pristupnica_za_Udrugu_za_DDD-2012.pdf. Na temelju tih podataka napravljena je tablica 4 koja pokazuje koliki su kapaciteti u opremi za provođenje hitne protuepidemijske kontrole komaraca.

Tablica 4. Pokazatelji za procjenu spremnosti ustanova i poduzeća za hitne protuepidemijske mjere u RH⁽⁶⁾

Table 4. Indicators for assessing the readiness of institutions and companies for emergency anti-epidemic measures in Croatia

Redni broj	Uređaj - device	Broj uređaja	Učinak ha/sat	Ukupno ha/sat
1	Topli zamagljivač - hot fogger - 5 L	53	1	53
2	Generator aerosola - aerosol generator	56	15	840
3	Prenosivi uređaji za toplo zamagljivanje - Portable devices for hot fogging	23	12	276
4	ULV uređaji, samohodni - ULV machine, self-propelled	8	120	960
5	Transportni topli zamagljivači - Conveying hot fogging device	13	25	325
6	Helikopter sa sustvom za ULV - Helicopter with a system for ULV	4	240	960
7	Avion sa sustavom za toplo zamagljivanje - Flights with a system for hot fogging	2	240	480
	Ukupno svi uređaji - Total all devices			3894

Rasprava

ZZJZ Osijek je u cijelosti proveo protuepidemijske mjere protiv širenja WNV određene rješenjem Sanitarne inspekcije. Relativno mala brojnost komaraca posljedica je sušne godine, ali i kraja njihove sezone. Poznato je da različite vrste komaraca mogu prenositi različite uzročnika bolesti, pa tako i WNV. Vrste Culex imaju najveću vjerojatnost zaražavanja i najveću sposobnost prijenosa virusa, a žive u neposrednoj okolici čovjeka. To i objašnjava činjenicu nastanka epidemije WNV u Slavoniji unatoč suši i malom broju komaraca. Stoga je očito da vjerojatnost zaraze komarca i način hranjenja imaju važniju ulogu u nastanku epidemije nego brojnost populacije komaraca. Obzirom da ne postoje kontinuirana i dugotrajna mjerenja komaraca na području pojave epidemije WNV točno se ne zna kolika je prosječna godišnja populacija tih komaraca. Postavlja se pitanje što će se dogoditi ukoliko ove ili neke druge godine budu poplave s velikom populacijom poplavnih komaraca? Nedvojbeno je dokazano da i ti komarci prenose WNV, doduše ne tako uspješno kao Culexi? .^(7,8) Postavlja se pitanje može li njihova brojnost i velika pokretljivost imati učinka na moguću epidemiju?

Protuepidemijska kontrola komaraca podrazumijeva u roku od 1 – 2 dana započeti provoditi kontrolu ličinki i odraslih komaraca.  U RH se kontrola ličinki komaraca provodi u vrlo maloj mjeri osim u Osječko-baranjskoj županiji. Ovako kako je organizirana, kontrola ličinki može pokriti veliki dio Slavonije, ali nije dostupna u ostalim dijelovima Hrvatske. Stoga se u ovom radu neće previše posveti pozornosti ovoj mogućoj protuepidemijskoj mjeri. Nasuprot tome, kontrola odraslih komaraca bi mogla biti provedena u cijeloj Hrvatskoj budući da u svim županijama postoje registrirane DDD pravne osobe. Hrvatska je u 2012. godini imala ukupno 89 pravnih osoba ovlaštenih za provođenje DDD mjere sukladno odobrenju ministra nadležnog za zdravlje.

Kontrola odraslih komaraca podrazumijeva metodu toplog zamagljivanja i ULV metodu (kao i individualne mjere zaštite koje se ovdje neće posebno obrađivati). U slučaju potrebe protuepidemijskog djelovanja korisni učinak svih aktivnih pravnih osoba može se odrediti brojem obrađenih hektara u jedinici vremena. Broj obrađenih hektara i kvaliteta kontrole su konačni mjerljivi rezultat poduzetih mjera. Broj hektara određen je insekticidom koji se koristi sukladno uputama o načinu miješanja insekticida s naftom, uljem ili vodom, već prema načinu adulticiranja. Prema uputama proizvođača svakog insekticida dostupnog u Hrvatskoj zajedničko je da za dobar rezultat adulticiranja toplim zamagljivanjem potrebno 5 – 10 litara smjese po hektaru kako bi se stvorio dovoljno velik broj lebdećih čestica s insekticidom prihvatljive specifične težine.⁽⁹⁾ Za ULV potrebno je 0.5 – 2 litre smjese po hektaru za stvaranje dovoljnog broja lebdećih čestica što ovaj način čini jeftinijim, potentnijim i lakše provedivim načinom adulticiranja.⁽¹⁰⁾ Podaci ukazuju da se u slučaju hitne protuepidemijske mjere u Hrvatskoj i držeći se standarda tretiranja navedenih u spomenutim referencama u jednom satu može adulticidno tretirati 3894 hektara. Iz ovoga proizlazi da u RH ne postoje dovoljni kapaciteti za slučaj pojave epidemije WNV većih, a da ne govorimo o epidemiji velikih razmjera. Adulticiranje iz zraka bi se moglo bitno povećati ukoliko bi se tretiranje produžilo i u noćne sate. Nažalost, u RH za sada ne postoje letjelice koje bi to mogle raditi noću. Bilo bi poželjno na razini RH donijeti protokole provođenja adulticiranja kako bi se s provoditelja kontrole skinula odgovornost za samoinicijativno određivanje količine insekticida i smjese po jedinici površine u obliku standardizacije mjera i postupaka kontrole.

Potencijalna snaga larvicidnog tretmana je praktički neograničena jer se svatko može uključiti u njezinu provedbu (uz uvjet da se osiguraju larvicidna sredstva na vrijeme): svaki stanovnik RH, svako poduzeće, svaka lokalna uprava i samouprava i na kraju sama država.⁽¹¹⁾ Ovaj nezamislivo jeftini i izuzetno učinkovit model podrazumijeva tretiranje vodenih površina u domaćinstvima, kanala u naseljima i slično što je moguće provesti najobičnijim alatom: prskalicom ili ručno. Da bi ovaj model dao rezultate potrebno je što prije započeti s edukacijom stanovništva. Zavodi za javno zdravstvo bi u tome trebali i morali odigrati najvažniju ulogu. Drugi model larvicidnog tretmana je puno zahtjevniji i odnosi se na poplavne i druge, teško dostupne vodene površine. Takav tretman mogu provoditi samo specijalizirane ustanove ili poduzeća. Bez obzira što za sada postoji samo ZZJZ Osijek koji je trenutno u mogućnosti provoditi larvicidni tretman iz zraka, ova metoda je vrlo potentna jer se može provoditi tijekom cijelog dana te nije ograničena nikakvim vanjskim čimbenicima. Stoga se ovom metodom može pokreti veliki dio Slavonije, posebno u proljeće kada je razvoj ličinki bitno sporiji nego u ljetnim mjesecima. Ostala područja RH nemaju gotovo nikakvu šansu protuepidemijski djelovati na ovaj način jer se drugdje vrlo rijetko provodi larvicidni tretman pa niti ne postoje osposobljeni kapaciteti. Za raspraviti je treba li netko biti registriran za obavljanje DDD mjera ukoliko radi kontrolu komarca biološkog insekticida na bazi Bacillus thuringiensis israelensis koji ne spada uopće u otrove bilo koje vrste.

Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi, županije, lokalne uprave i samouprave, Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede kao i svaki stanovnik Hrvatske su dužni organizirati, oblikovati i potpomagati provođenje preventivnih mjera protiv komaraca. Dovoljna je prošlogodišnja epidemija WNV u Slavoniji kao opomena da se poduzmu mjere i aktivnosti kako se ne bi dogodilo da usred turističke sezone već ove godine bukne epidemija WNV ili uzročnikom neke druge bolesti. Posljedice bi mogle biti nesagledive.

Literatura

1.   Komar N. West Nile viral encephalitis. Rev Sci Tech. 2000 Apr;19(1):166-76. Dostupno na: http://www.oie.int/doc/ged/D9296.PDF

2.   Z. Hubálek, J. Halouzka. West Nile fever--a reemerging mosquito-borne viral disease in Europe. Emerg Infect Dis. 1999 Sep-Oct; 5(5): 643–650. Dostupno na: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2627720/pdf/10511520.pdf

3.   M. Sudarić Bogojević E. Merdić, I. Boca, S. Merdić, Ž. Zahirović. Prednosti dugogodišnjeg monioringa komaraca metodom CDC klopke u Osijeku. Zbornik radova 19. stručno-edukativnog seminara s međunarodnim sudjelovanjem u djelatnosti DDD i ZUPP, Dubrovnik, 2007.

4.   Barbić L, Listeš E, Katić S, Stevanović V, Madić J, Starešina V, Labrović A, Di Gennaro A, Savini G. Spreading of West Nile virus infection in Croatia. Vet Microbiol. 2012 Oct 12;159(3-4):504-8. doi: 10.1016/j.vetmic.2012.04.038.

5.   ZZJZ Osijek, Zavod za biologiju. Strategija kontrole komaraca u Osječko-baranjskoj županiji. ZZJZ Osijek, 2008., interni dokument.

6.   Hrvatska udruga za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. Vrijedeća odobrenja za provedbu DDD mjera u RH. 2013. Dostupno na: http://www.huddd.hr/javnozdravstvo.html

7.   Goddard LB, Roth AE, Reisen WK, Scott TW. Vector competence of California mosquitoes for West Nile virus. Emerg Infect Dis. 2002 Dec;8(12):1385-91. Dostupno na: http://wwwnc.cdc.gov/eid/article/8/12/pdfs/02-0536.pdf 

8.   Turell MJ, Dohm DJ, Sardelis MR, Oguinn ML, Andreadis TG, Blow JA. An update on the potential of north American mosquitoes (Diptera: Culicidae) to transmit West Nile Virus. J Med Entomol. 2005 Jan;42(1):57-62. Dostupno na: http://www.ct.gov/caes/lib/caes/documents/biographies/turelljme05.pdf

9.   Permethrin. Technical Data Sheet. Dostupno na: http://www.wefco-africa.co.za/userfiles/All%20Labels/Permethrin.pdf

10.  Upute: Sredstva za primjenu u javnom zdravstvu i skladištima poljoprivrednih proizvoda. Florel d.o.o.

11.  Milas J, Bertić N, Bertić V. Bti u ledenim granulama kao tehnologija koja ne poznaje granice. Novine u djelatnosti DDD i ZUPP-a, Poreč, 2005;253-6.